2008-02-29 00:00:00 50. godina "peace" znakaSimbol mira, sveprisutni znak s fasada, pločica javnih zahoda, školskih torbi ili tetovaža, pati od ozbiljnog paradoksa. Naime, ubrzo nakon što je stvoren, postao je nedostižno stariji od onog što simbolizira. Pogotovo sada, kad slavi svoju 50. obljetnicu. Bio sam u očaju, dubokom očaju. Nacrtao sam sebe: predstavnika čovjeka u očaju s dlanovima ispruženim prema gore i prema dolje u stilu Goyine slike seljaka pred streljačkim vodom. Zatim sam oblik pretvorio u liniju i stavio ga unutar kružnice', prisjeća se Gerard Holtom, britanski dizajner i umjetnik koji je 21. veljače 1958. godine izmislio danas već međunarodni i općeprihvaćeni znak za mir. Premda su kružile bezbrojne interpretacije, linije znaka zapravo predstavljaju kombinaciju semaforičkih položaja ruku za slova 'n' i 'd', akronim za 'nuclear disarmament' (nuklearno razoružanje). Spuštene ruke u obliku obrnutog 'v' tvore slovo 'n', a jedna vertikalno uspravna ruka gore i druga dolje tvore semaforičko slovo 'd'. Zastava sa simbolom mira započela je svoj put do javne percepcije 1958. godine u Americi, kada je Albert Bigelow, pacifistički prosvjednik, zaplovio svojim brodićem u blizinu područja na kojem se odvijao nuklearni test držeći zastavu u ruci. Sljedeći val slave znak mira je doživio kada je 1960. godine tada brucoš na čikaškom sveučilištu i delegat Studentske unije mira Philip Altbach donio iz Velike Britanije vreću dugmadi s istim crtežom. Postavši zaštitnim znakom Unije, prodano ih je na tisuće po studentskim naseljima diljem Amerike. |
Srednja škola Petrinja |