"Petrinja u XIX.st." za grad
Prezentacija projekta " Petrinja u 19.st." u gradu u izvođenju učenika i profesora.
Srijeda, 4.6.2008.
Atrij Hrvatskog doma, u 21.00 h
Evo kako je izgledalo:
Oživjela Petrinja 19.stoljeća
Nakon godinu i pol marljivog rada, srednjoškolci pokazali što su saznali o prošlosti grada |
|
U sklopu „Ljeta u Petrinji“ u punom Atriju Hrvatskog doma u srijedu 4.lipnja je predstavljen projekt „Petrinja u 19.stoljeću“. Prezentaciju su održali nastavnici i učenici Srednje škole koji su proteklih mjeseci u školskom prostoru već održali prezentacije po brojnim segmentima života našeg grada iz tog vremena. Ovaj put htjeli su svoje spoznaje podijeliti sa sugrađanima. Projekt je trajao oko godinu i pol, a ovo je bio sukus svega.
U sat vremena su pjesmom, filmom, recitacijom i lutkarskim prikazom dočarali život od prije više od stoljeća. U Petrinji je u 19. st. boravio književnik Ivan Trnski koji je jedan od osnivača Društva književnika Hrvatske i prvi predsjednik Matice hrvatske, napisao je prekrasnu baladu o Peckom jezeru koja je odrecitirana. Lutkarski igrokaz je govorio o najpoznatijem i najznačajnijem gradonačelniku Stjepanu Pejakoviću. Pod vodstvom profesorice Marijane Ivšić, školski zbor je izvodio poznate petrinjske pjesme.
Film o arhitekturi grada dočarao je nastajanje njegove današnje jezgre. Kadrovi pokazuju glavne ulice grada gdje dominiraju danas još uvijek oronule fasade u Nazorovoj ulici koje su nakon Domovinskog rata uglavnom prepuštene zubu vremena.
Na tu temu tekst je napisala profesorica likovne umjetnosti Ljiljana Lekanić Kljajić: „Arhitektura je tipična za krajiške gradove u tom vremenu. Petrinja se tu nije ništa razlikovala od njih. Tu je uvijek bila jedna austrijska gradnja škole. Arhitektura je to koja se poziva na prošla razdoblja, prvenstveno na renesansu.
Eklektici koji su je stvarali, nisu imali ideja niti prevelikih ambicija pa su se priklonili reprezentativnim stilovima koji su vladali, a renesansa i barok su u tom smislu najbolji. Ima i vrlo lijepih objekata, međutim oni su nažalost u stanju kakvom jesu. Kad smo tražili dokumente, iz konzervatorskog smo zavoda dobili projekte i rekonstrukcije, pa svako tko je zainteresiran može doći vidjeti kako bi to moglo lijepo izgledati.“
Profesorica hrvatskog jezika Gordana Šelendić je rekla više o lutkarskom igrokazu: “Tekst smo pročitali kao kritiku današnjoj vlasti u Petrinji. Moram to reći i ne mogu biti apolitična u današnje doba. U 19.st. Pejaković kao gradonačelnik upućuje narod svoga grada da samo slogom i zajedništvom mogu naći izlaz za lošu gospodarsku situaciju. Vidim da se danas ona maksima Historia est magistra vitae nažalost ne primjenjuje, jer ljudi valjda ne znaju povijest pa rade iste greške. Mislim da mi više nemamo vremena za puno pogrešaka.“
Kata Sužnjević, također profesorica hrvatskog, nakon prezentacije ističe: „Mislim da su učenici zaista pokazali najbolje što su mogli, da su se zaista potrudili i u cijelom su projektu moglo se vidjeti koliko su truda i ljubavi uložili koliko su se zalagali i mislim da je to i vidljivo ove večeri bilo. I svi su učenici i gimnazijske i strukovne škole sudjelovali. Ponosna sam i mislim da smo svi kao kolektiv i kao grad ponosni što imamo ovakve učenike.“
Iz glasnog pljeska dade se zaključiti da se publiku dojmilo što je prikazano, a što prije nisu znali o mjestu u kojem žive.
Tradicijske pjesme
Marija Mazalin, Sara Đurkas, Martina Dumbović i Krešo Šako
Iva Petračić, Petar Grabovac i Mia Hadžikadunić
Lutkarski igrokaz
U prikazu Bojan Đurkas, Krešo Šako, Tihana Tonković i Marija Ćorić
Legendarni profesor Božo Judaš davao takt prije nastupa
Petrinjski književni spomenar u rukama profesorice Sužnjević
Publika u atriju uživala u priredbi
Milan Orlić demonstrirao vještine na biciklu iz 19.st- visokom stroju
Izvor: http://www.petrinjskiradio.com