Autorice teksta: Martina Prosen, 2. b,  Nikolina Cvitanović, 4.c

14. ožujka učenici 2. a i 2. b razreda pod vodstvom profesorice Kate Sužnjević pripremili su zanimljiv program naslovljen Hrvatski jezik na zubu vremena.

     Program je započeo mudrim izrekama o jeziku nakon čega su nas voditeljice programa Kristina Jajčević i Lana Boltužić upoznale s nekim povijesnim, ali i općim činjenicama o hrvatskom jeziku. Tijekom povijesti hrvatski su jezik tlačili mađarski, njemački, talijanski, turski i srpski jezik, ali se on uvijek tomu uspješno odupirao. Današnja je opasnost anglokrobatski jezik, kako je duhovito Stjepan Babić nazvao hrvatski jezik opterećen anglizmima. Mladi bi danas trebali voljeti svoj jezik i brinuti o njemu, bogatiti ga stvaranjem i usvajanjem novih hrvatskih riječi, ali i oni na njega „naliježu“ brojnim anglicizmima. Kažu neki da ljepše zvuči engleski jezik. Znači li bogaćenje jezika nekritičko usvajanje tuđih riječi, u ovom slučaju engleskih? To je pitanje na koje su naši učenici pokušali ovim programom odgovoriti.

Do jezične vrsnoće dolazi se učenjem. Stoga su nam učenici kratkim igrokazom, koji je osmislila Hana Gregurinčić, pokazali važnost učenja materinskog jezika i brige za njega. Snažna poruka koju su nam svojim igrokazom učenici prenijeli glasila bi: „Govorite svojim lijepim hrvatskim jezikom jer nema ljepšeg jezika od onoga na kojemu si progovorio i usvajao spoznaje o svijetu.“ Učenici su nas zatim kratkom prezentacijom podučili značenju nekih engleskih riječi koje često čujemo ili vidimo, a koriste ih novinari, voditelji i drugi javni radnici, a za njih postoje hrvatske riječi koje svi razumijemo.

     Program je završio zanimljivim kvizom kojim su učenici provjerili usvojenost jezičnih sadržaja uz podjelu straničnika kao nagrade za svakog sudionika kviza. Ovakav program potiče na razmišljanje o hrvatskom jeziku i o potrebi njegova očuvanja. Stoga ne dopustimo da hrvatski jezik podlegne utjecaju bilo kojeg drugog jezika, nego ga volimo, njegujmo i bogatimo vlastitim riječima.

Bogatstvo i raznovrsnost odlike su hrvatskoga jezika iz bilo koje perspektive, a fokus drugog dijela programa bio je na dijalektalnoj šarolikosti koju hrvatski jezik pruža glazbom i književnošću. Prvi je nastupio djevojački ansambl koji je otpjevao „Malo Međimorje“, tradicijsku međimursku skladbu u obradi Bože Potočnika, a potom je mješoviti ansambl izveo tradicijsku pjesmu iz Moslavine „Zaspo Janko pod jablanom“ u obradi Dražena Kurilovčana, sve pod vodstvom profesorice Dore Faltak.

Književnu dijalektalnu raznolikost predstavila nam je uvijek zanimljiva školska dramska skupina „Antidepresivi“. Kratkim recitalom učenici su nas proveli trima različitim narječjima, a publika je trebala otkriti o kojim je pjesmama riječ. Recitirali su pjesme Drage Gervaisa (Tri nonice), Miroslava Krleže (Khevenhiller) i Dobriše Cesarića (Balada iz predgarđa).

Nakon predstave došao je red na drage goste Folklorni ansambl Petrinjčica koji djeluje u sastavu Pučkog otvorenog učlišta Hrvatski dom Petrinja. Folklorni ansambl nastavlja dugogodišnju folklornu tradiciju petrinjskog kraja koje datira od 1982. godine. Za kraj još jednom su nastupili  učenici 2. razreda igrokazom kojim su pokazali važnost očuvanja hrvatskoga jezika.