Kravata je jedini hrvatski simbol univerzalno poznat i cijenjen u cijelom svijetu. Raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj.                                                                                                                            Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom "cravate", a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima.

Stoga je kravata i simbol Europe, a to se očituje i u već uobičajenoj praksi Europske Unije da se svaka zemlja – predsjedateljica na početku svog mandata predstavlja svojom specifičnom kravatom.

Instalacija Marijana Bušića ,,Kravata oko Arene,, u Puli, 18. listopada 2003. godine, izvedena kao vrhunski svjetski spektakl, koji je putem svjetskih televizija vidjelo više od milijardu ljudi, najambicioznija promidžba i projekt promocije hrvatskoga identiteta u svijetu. Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima.

Hrvatski sabor iskazao je kravati posebnu počast, proglasivši godine 2008., upravo 18. listopada Danom kravate. Od tada se Dan kravate svake godine 18. listopada svečano obilježava kao Svjetski dan kravate u Hrvatskoj, a tijekom proteklih godina njegovo je obilježavanje započelo u raznim dijelovima svijeta.

Učenice 3. e razreda članovi  Cvjećarsko-aranžerske sekcije učeničke zadruge ,,Bratovština,, Jelena Čančar, Noa Kuljanac i Ela Radošević uz pomoć voditelja cvjećarske sekcije Drage Franića i pomoćnika u nastavi  Ivane Đureković povodom toga dana izradili su cvjetnu instalaciju na temu kravate.