U današnjem intervjuu pročitajte zanimljivosti iz života naše profesorice Dubravke Rebić te saznajte je li nastavničko zanimanje nužno životni poziv ili splet okolnosti. Intervju je provela Leona Posavac, učenica 3. a razreda. 

1. Koju ste srednju školu i fakultet završili?
Završila sam tadašnji CUO Vladimir Majer Kurt u Sisku, odnosno sadašnju gimnaziju. Nakon toga upisala sam Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu.

2. Što Vas je potaknulo na to da postanete profesorica?
Iskreno rečeno, kada sam završila Prehrambeno-biotehnološki fakultet, mislila sam da ću raditi u prehrambenoj industriji, odnosno biti tehnolog. Nisam se zaposlila kao tehnolog, a kada sam tražila posao, bio je natječaj za posao u školi te sam se prijavila i započela rad. Nisam planirala početi raditi u školi, već je to bio splet okolnosti.

3. Volite li svoj posao i zašto?
Volim, iako moram priznati da sam u početku bila u strahu jer sam završila obrazovanje za tehnologa i pitala sam se kako ću se snaći i kako će to izgledati, jer je to ipak drugačije. Na kraju je odlično ispalo jer mi je lijepo s učenicima.

4. Jeste li ikada poželjeli promijeniti profesiju?
Nisam, jer dugo radim u školi.

5. Koliko dugo radite u Srednjoj školi Petrinja?
Počela sam raditi 2001. godine i ovo je već 22. godina otkako sam se zaposlila.

6. Koje sve predmete predajete i koji Vam je najdraži?
Svake se godine dosta mijenjaju predmeti. Ove godine 3. razredima predajem Tehnološke operacije i procese, Tehnologiju žitarica i pekarstvo te Poduzetništvo u prehrambenoj industriji. 4. razredima predajem Higijenu hrane, Tehnologiju voća i povrća te Procese pripreme hrane. Tehnologija voća i povrća vrlo mi je draga jer sam taj predmet imala na fakultetu i lijepo mi je predavati učenicima i prenositi im to znanje.

7. Koja je, po Vama, najvažnija stvar koju ste naučili u školi?
Budući da sam išla u gimnaziju, učili smo hrpu informacija, ali na kraju je najvažnija stvar koju sam naučila ta da budem uporna. Bez obzira na poteškoće i količinu informacija koje trebaš naučiti za ispit ili kolokvij, nekako to sve svladaš ako si uporan.

8. Što ne volite kod učenika?
Mislim da sam ja jako tolerantna osoba i da se sa mnom može sve dogovoriti pa onda ne volim kod učenika kada su bezobrazni. Možemo se sve dogovoriti, na početku godine dogovoriti pravila i mislim da imam jako puno razumijevanja te ne volim ružno ponašanje. Pitaj i možemo riješiti svaki problem.

9. Jeste li zadovoljni vlastitim postignućima?
U životu uvijek treba stremiti tome da postignemo više, uvijek treba raditi na sebi i smatram da uvijek ima mjesta za poboljšanje.

10. Jeste li zadovoljni sa znanjem učenika?
Moglo bi i biti bolje.

11. Što radite u slobodno vrijeme, imate li neki hobi?
U slobodno vrijeme čitam knjige, volim šetati i voziti bicikl sa svojom obitelji te ići na izlete kada možemo.

12. Jeste li se ikada bavili sportom?
Ne, ja sam antitalent za sport. U osnovnoj školi igrala sam malo stolni tenis, ali inače sport volim jedino gledati na televiziji iz fotelje.

13. Koji Vam je profesor/ica najviše ostao/la u sjećanju?
Profesor iz kemije iz osnovne škole. Prozvao me i pitao bez najave te sam dobila jedan. Rekao mi je da nemam pojma i ja sam se za sljedeći put pripremila i naučila te zapravo sve to i shvatila. U međuvremenu, kemija mi je postala jako draga i zavoljela sam ju, jer kada nešto razumiješ, lakše naučiš.

14. Imate li neku poruku za učenike?
Uvijek dajte svoj maksimum!